Polazak u školu

Polazak u školu

Ove godine školski obveznici su djeca rođena zaključno s 31. ožujkom 2015. Prije upisa u školu obavezan je komisijski pregled koji se odvija u školskom dispanzeru kod liječnika i u školi kod pedagoga i učitelja. Sva djeca zakonski školski obveznici moraju se prijaviti na pregled, bez obzira da li će im polazak u školu biti odgođen ili ne.

Prijevremeni upis u osnovnu školu možete zatražiti ako vaše dijete do 31. ožujka 2015. nema navršenih šest godina života, s tim da se djeci, koja prije 31. kolovoza 2015. ne navršavaju šest godina života, neće odobriti upis. U slučaju prijevremenog upisa, pisani zahtjev podnosite Gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove obrazovanja koji će dijete uvrstiti u popis za utvrđivanje psihofizičkog stanja. Za dijete, koje je bilo uključeno u predškolski program, dužni ste osim zahtjeva dostaviti i mišljenje stručnog tima predškolske ustanove o psihofizičkom stanju djeteta.

Ako se na pregledu utvrdi da dijete nije postiglo stupanj zrelosti koji mu je potreban za praćenje i izvršenje školskih obveza, stručno povjerenstvo može predložiti da se dijete ne upiše u toj školskoj godini. Odgoda upisa u prvi razred osnovne škole može se odobriti samo za jednu godinu. Ukoliko je Vašem djetetu odgođen polazak u školu, a ostaje koristiti program vrtića, potrebno je presliku rješenja o odgodi dostaviti vrtiću.

Za sve školske obveznike (i djecu koja bi mogla ranije pohađati školu) psihologijsko testiranje nije nužno, ali je potencijalno vrlo korisno, jer se pravovremenim utvrđivanjem parcijalne nepripremljenosti djeteta za školu mogu stvoriti osnove da dijete relativno brzo kompenzira utvrđene manjkavosti. Na temelju testiranja, psiholog piše mišljenje koje je preporuka usmjerena prvenstveno na dobrobit djeteta.

Spremnost za školu odnosi se na različite aspekte dječjeg razvoja koji omogućavaju zadovoljavanje zahtjeva koje treba svladati kroz školsko učenje. Govorimo o tjelesnoj, emocionalno-socijalnoj i spoznajnoj (kognitivnoj) spremnosti za školu.

Tjelesnu spremnost djeteta ispituje liječnik. Ona se odnosi na to da je dijete zdravo i zadovoljava barem minimum standarda za visinu, težinu i tjelesne proporcije; osjetni organi (vid, sluh) funkcioniraju normalno, ako je potrebno uz korekciju (naočale, slušni aparatić); tjelesna muskulatura je dovoljno razvijena da djetetu omogućava kretanje, stajanje i sjedenje bez teškoća, kao i izdržavanje novih tjelesnih napora poput nošenja školske torbe, pješačenja do škole i mirnog sjedenja u školskoj klupi; dijete ima razvijene navike normalnog hranjenja i kontrole organa za izlučivanje.

Spoznajnu spremnost utvrđuje psiholog ispitujući opću intelektualnu razvijenost, te neke sposobnosti kao što su vidna i slušna diskriminacija, grafomotorika i sposobnosti opažanja.

Emocionalno - socijalna spremnost olakšava prihvaćanje škole i obveza jer dijete pri polasku u školu treba uspješno komunicirati i surađivati s vršnjacima i odraslima; odvojiti se od roditelja; primjereno kontrolirati svoje postupke i osjećaje; ustrajati čak i kad ne uspije odmah; ne reagirati na svaki neuspjeh odustajanjem.

Dobar start u školi ima dijete koje:

ima dobru sliku o sebi
zna se zauzeti za sebe
zna rješavati probleme i sukobe
ponosi se uspjehom
podnosi neuspjeh
pomaže i dijeli s prijateljima
zna se dogovarati i pridržavati pravila
s upornošću završava započeto

Kako bi se djeca kvalitetno pripremila za polazak u školu, odgojitelji u odgojnim grupama niz aktivnosti usmjerenih na jačanje predvještina važnih za polazak u školu. Svojim postupcima i odnosom prema djetetu roditelji mogu pridonijeti boljoj pripremljenosti za školu. U nastavku slijede ideje o tome

KAKO VI KAO RODITELJI MOŽETE PRIDONIJETI BOLJOJ PRIPREMLJENOSTI DJETETA ZA ŠKOLU?

razgovarajte sa djetetom slušajte dijete i pokažite interes za ono što Vam govori
odgovarajte na djetetova pitanja
kad nešto ne znate potražite u enciklopediji i sl.
budite model djetetu koji pokazuje da je knjiga prijatelj i da je intelektualan rad vrijedan rad
pođite zajedno u knjižnicu, čitajte zajedno
potičite djetetovu samostalnost u brizi o sebi
poučite dijete vještini pregovaranja i strpljivosti
učite ga da je normalno da smo u nečemu uspješni, a u drugome manje uspješni, ali da je važno uložiti napor i uživati u onome što radimo
učite ga prostorne relacije kroz igru: lijevo, desno, gore, dolje, iznad, ispod, u, na i to u prostoru, na papiru i na svom ili tijelu druge osobe
omogućite djetetu igre koje doprinose razvoju fine motorike (crtanje, slikanje, oblikovanje od plastelina, gline, korištenje škara i dr.)
igrajte se igara s pravilima
igrajte se igara koje stimuliraju razvoj namjernog zapamćivanja npr. igra ponavljanja niza brojeva (unaprijed i unatrag), igra pamćenja predmeta na stolu, pitalice i zagonetke
pričajte o pojavama u prirodi u godišnjim dobima, proučavajte zajedno što se događa
proučavajte zajedno sat i kalendar
zajedno izaberite mjesto u Vašem domu gdje će biti stalno radno mjesto i stol Vašeg školarca, zajedno pođite kupiti sve što je potrebno za školu i dajte svemu tome potrebnu važnost
prošećite ponekad od kuće do škole kako bi dijete upoznalo taj put i obratite posebnu pažnju djetetu na ponašanje u prometu
kroz razgovor s djetetom pokušajte utvrditi brine li dijete nešto vezano uz školu i razgovarajte o tim brigama pokažite pozitivan stav prema školi, ali odnosite se prema u školu kao normalnom sljedećem koraku u razvoju djeteta

Vezano uz ovu temu možete i pročitati:

Likierman, H. I Muter, V. (2007). Pripremite dijete za školu. Ostvarenje, Lekenik
Philipps, S. (1999). Igre olovkom – predvježbe pisanja. Naklada Slap, Jastrebarsko
Kozlov, J. I Lazar, G. (2007). Vesela škola za radoznalce: 12 interaktivnih igara za razvoj pažnje, logičkog mišljenja, vizualne percepcije i početnih matematičkih vještina. Ostvarenje, Lekenik
Lawrence, L. (2003). Čitanje i pisanje. Hena com, Zagreb

Ispiši stranicu